30% svjetske električne energije dolazi iz obnovljivih izvora energije, a Kina je dala ogroman doprinos

Razvoj globalne energetike dostiže kritičnu raskrsnicu.

Dana 8. maja, prema najnovijem izvještaju globalnog energetskog trusta mozgova Ember: U 2023. godini, zahvaljujući rastu solarne energije i vjetra

proizvodnja električne energije, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora će činiti neviđenih 30% globalne proizvodnje električne energije.

2023. može postati prekretnica kada emisije ugljika u energetskoj industriji budu na vrhuncu.

“Budućnost obnovljive energije je već tu.Konkretno, solarna energija napreduje brže nego što je bilo ko zamišljao.Emisije

iz energetskog sektora će vjerovatno dostići vrhunac 2023. godine – veliku prekretnicu u energetskoj istoriji.”Ember Global, šef Insights-a, Dave Jones, rekao je.

Yang Muyi, viši analitičar energetske politike u Emberu, rekao je da je trenutno većina proizvodnje energije vjetra i sunca koncentrisana u

Kina i razvijene ekonomije.Posebno je vrijedno napomenuti da će Kina dati ogroman doprinos globalnom vjetru i vjetru

rast proizvodnje solarne energije u 2023. Njegova nova proizvodnja solarne energije činila je 51% ukupne globalne proizvodnje, a njen novi vjetar

energije činilo 60%.Kineski kapaciteti za solarnu i energiju vjetra i rast proizvodnje električne energije ostat će na visokom nivou

u narednim godinama.

U izvještaju se ističe da je ovo prilika bez presedana za zemlje koje odluče da budu na čelu čiste

energetska budućnost.Čista ekspanzija električne energije ne samo da će prvo pomoći u dekarbonizaciji energetskog sektora, već će također osigurati inkrementalno

snabdevanje potrebno za elektrifikaciju celokupne privrede, koja će biti istinski transformativna snaga u borbi protiv klimatskih promena.

Gotovo 40% svjetske električne energije dolazi iz niskougljičnih izvora energije

Izvještaj „Globalni pregled električne energije za 2024.“ koji je objavio Ember zasniva se na skupovima podataka iz više zemalja (uključujući podatke iz

Međunarodna agencija za energiju, Eurostat, Ujedinjene nacije i različita nacionalna statistička odjeljenja), obezbjeđujući a

sveobuhvatan pregled globalnog elektroenergetskog sistema u 2023. Izvještaj pokriva 80 velikih zemalja širom svijeta,

čine 92% globalne potražnje za električnom energijom i istorijski podaci za 215 zemalja.

Prema izvještaju, u 2023. godini, zahvaljujući rastu solarne i vjetroelektrane, globalna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora

činiće više od 30% po prvi put.Gotovo 40% svjetske električne energije dolazi iz niskougljičnih izvora energije,

uključujući nuklearnu energiju.Intenzitet CO2 globalne proizvodnje električne energije dostigao je rekordno nizak nivo, 12% ispod svog vrhunca iz 2007.

Solarna energija je glavni izvor rasta električne energije u 2023. godini i vrhunac razvoja obnovljive energije.2023. godine

globalni novi kapacitet proizvodnje solarne energije bit će više nego dvostruko veći od uglja.Sunčeva energija je zadržala svoju poziciju

kao najbrže rastući izvor električne energije 19. godinu zaredom i pretekao vjetar kao najveći novi izvor električne energije

struju drugu godinu zaredom.Očekuje se da će 2024. proizvodnja solarne energije dostići novi maksimum.

U izvještaju se navodi da bi dodatni kapacitet čišćenja 2023. bio dovoljan za smanjenje proizvodnje fosilne električne energije

za 1,1%.Međutim, uslovi suše u mnogim dijelovima svijeta tokom protekle godine potaknuli su proizvodnju hidroenergije

na najniži nivo u poslednjih pet godina.Nedostatak hidroenergije nadoknađen je povećanom proizvodnjom uglja, što jeste

dovelo je do povećanja globalnih emisija u energetskom sektoru za 1%.U 2023. godini 95% rasta proizvodnje električne energije iz uglja dogodit će se u četiri

zemlje koje su ozbiljno pogođene sušom: Kina, Indija, Vijetnam i Meksiko.

Yang Muyi je rekao da kako svijet pridaje sve veći značaj cilju neutralnosti ugljika, mnoge ekonomije u usponu

također ubrzavaju i pokušavaju sustići.Brazil je klasičan primjer.Zemlja, koja se istorijski oslanjala na hidroenergiju,

je posljednjih godina vrlo aktivna u diversifikaciji svojih metoda proizvodnje električne energije.Prošle godine energija vjetra i sunca

činilo 21% proizvodnje električne energije u Brazilu, u poređenju sa samo 3,7% u 2015.

Afrika također ima ogroman neiskorišteni potencijal čiste energije jer je dom za petinu svjetske populacije i ima ogroman solarni dio

potencijal, ali region trenutno privlači samo 3% globalnih energetskih investicija.

Iz perspektive potražnje za energijom, globalna potražnja za električnom energijom će porasti na rekordno visok nivo u 2023. godini, uz povećanje od

627 TWh, što je ekvivalent cjelokupnoj potražnji Kanade.Međutim, globalni rast u 2023. (2,2%) je ispod prosjeka u posljednje vrijeme

godine, zbog izrazitog pada potražnje u zemljama OECD-a, posebno u Sjedinjenim Državama (-1,4%) i evropskim

Sindikat (-3,4%).Nasuprot tome, potražnja u Kini rasla je brže (+6,9%).

Više od polovine rasta potražnje za električnom energijom u 2023. dolazi iz pet tehnologija: električna vozila, toplotne pumpe,

elektrolizeri, klima uređaji i data centri.Širenje ovih tehnologija će ubrzati potražnju za električnom energijom

rast, ali budući da je elektrifikacija mnogo efikasnija od fosilnih goriva, ukupna potražnja za energijom će pasti.

Međutim, u izvještaju je također istaknuto da ubrzanjem elektrifikacije dolazi do pritiska koji donose tehnologije

kao što je umjetna inteligencija se povećava, a potražnja za hlađenjem je dodatno porasla.To se i očekuje

potražnja će se ubrzati u budućnosti, što postavlja pitanje čiste električne energije.Može li stopa rasta zadovoljiti

rast potražnje za električnom energijom?

Važan faktor rasta potražnje za električnom energijom je klimatizacija, koja će činiti oko 0,3%

globalne potrošnje električne energije u 2023. Od 2000. godine, njena godišnja stopa rasta je stabilna na 4% (porast na 5% do 2022. godine).

Međutim, neefikasnost ostaje značajan izazov jer se, uprkos malom troškovnom jazu, većina klima uređaja prodaje

globalno su samo upola efikasniji od najsavremenije tehnologije.

Data centri također igraju važnu ulogu u pokretanju globalne potražnje, doprinoseći jednakom rastu potražnje za električnom energijom

2023. kao klima uređaj (+90 TWh, +0,3%).Sa prosječnim godišnjim rastom potražnje za električnom energijom u ovim centrima koji dostiže skoro

17% od 2019. godine, implementacija najsavremenijih sistema hlađenja može poboljšati energetsku efikasnost data centra za najmanje 20%.

Yang Muyi je rekao da je suočavanje sa rastućom potražnjom za energijom jedan od najvećih izazova s ​​kojima se suočava globalna energetska tranzicija.

Ako se uzme u obzir dodatna potražnja koja će proizaći iz dekarbonizacije industrije kroz elektrifikaciju, električnu energiju

rast potražnje će biti još veći.Da bi čista električna energija zadovoljila rastuću potražnju za električnom energijom, postoje dvije ključne poluge:

ubrzanje rasta obnovljive energije i poboljšanje energetske efikasnosti u cijelom lancu vrijednosti (posebno u novim

tehnološke industrije sa velikom potražnjom za električnom energijom).

Energetska efikasnost je posebno kritična u zadovoljavanju rastuće potražnje za čistom energijom.Na 28. Ujedinjenim nacijama Climate

Na konferenciji o promjenama u Dubaiju, globalni lideri obećali su udvostručiti godišnja poboljšanja energetske efikasnosti do 2030. godine

posvećenost je ključna za izgradnju budućnosti čiste električne energije jer će ublažiti pritisak na mrežu.

Započeće nova era smanjenja emisija iz elektroprivrede

Ember predviđa blagi pad proizvodnje energije iz fosilnih goriva u 2024. godini, što će izazvati veće padove u narednim godinama.

Očekuje se da će rast potražnje u 2024. biti veći nego u 2023. (+968 TWh), ali rast proizvodnje čiste energije je

očekuje se da će biti veći (+1300 TWh), što će doprinijeti padu globalne proizvodnje fosilnih goriva od 2% (-333 TWh).Očekivano

rast čiste električne energije dao je ljudima povjerenje da je nova era pada emisija iz energetskog sektora

uskoro počinje.

Tokom protekle decenije, primena proizvodnje čiste energije, vođene solarnom i vetrom, usporila je rast

proizvodnje energije iz fosilnih goriva za skoro dvije trećine.Kao rezultat toga, proizvodnja energije iz fosilnih goriva u polovini svjetskih ekonomija

dostigla vrhunac prije najmanje pet godina.Zemlje OECD-a prednjače sa ukupnim emisijama u sektoru električne energije

dostigavši ​​vrhunac u 2007. godini i opao za 28% od tada.

U narednih deset godina transformacija energije ulazi u novu fazu.Trenutno se fosilna goriva koriste u globalnom energetskom sektoru

će sigurno nastaviti opadati, što će rezultirati nižim emisijama iz sektora.Tokom sljedeće decenije, povećanje čistoće

Očekuje se da će električna energija, vođena solarnom i vjetrom, nadmašiti rast potražnje za energijom i efektivno smanjiti upotrebu fosilnih goriva

i emisije.

Ovo je ključno za postizanje međunarodnih ciljeva klimatskih promjena.Višestrukim analizama utvrđeno je da elektroenergetski sektor

trebao bi biti prvi koji će se dekarbonizirati, s tim da bi se ovaj cilj trebao postići do 2035. u zemljama OECD-a i 2045. u zemljama OECD-a.

ostatak svijeta.

Energetski sektor trenutno ima najveću emisiju ugljika od bilo koje industrije, proizvodeći više od trećine energetskih

CO2 emisije.Ne samo da čista električna energija može zamijeniti fosilna goriva koja se trenutno koriste u motorima automobila i autobusa, kotlovima, pećima

i druge primjene, također je ključna za dekarbonizaciju transporta, grijanja i mnogih industrija.Ubrzavanje tranzicije

to čista elektrificirana ekonomija koju pokreću vjetar, solarna i drugi čisti izvori energije će istovremeno promovirati ekonomsku

rast, povećanje zaposlenosti, poboljšanje kvaliteta zraka i povećanje energetskog suvereniteta, postižući višestruke koristi.

A koliko brzo će pasti emisije zavisiće od toga koliko brzo se gradi čista energija.Svijet je postigao konsenzus o tome

potreban ambiciozan plan za smanjenje emisija.Na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP28) prošlog decembra,

Svjetski lideri postigli su istorijski dogovor o utrostručenju globalnih kapaciteta za proizvodnju obnovljive energije do 2030. godine. Cilj će donijeti

globalni udio obnovljive električne energije na 60% do 2030. godine, skoro prepolovivši emisije iz elektroprivrede.Lideri takođe

dogovorili na COP28 da udvostruče godišnju energetsku efikasnost do 2030. godine, što je ključno za realizaciju punog potencijala elektrifikacije

i izbjegavanje brzog rasta potražnje za električnom energijom.

Dok proizvodnja energije vjetra i sunca brzo raste, kako skladištenje energije i mrežna tehnologija mogu održati korak?Kada je

udio proizvodnje energije iz obnovljivih izvora dodatno se povećava, kako osigurati stabilnost i pouzdanost električne energije

generacija?Yang Muyi je rekao da integracija velike količine obnovljive energije s promjenjivom proizvodnjom energije u

elektroenergetski sistem Potrebno je efikasno planiranje i povezivanje na mrežu, sa fokusom na fleksibilnost elektroenergetskog sistema.Fleksibilnost

postaje kritičan za balansiranje mreže kada proizvodnja zavisna od vremenskih prilika, poput vjetra i sunca, premaši ili opadne

ispod potražnje za strujom.

Maksimiziranje fleksibilnosti elektroenergetskog sistema uključuje implementaciju niza strategija, uključujući izgradnju objekata za skladištenje energije,

jačanje mrežne infrastrukture, produbljivanje reformi tržišta električne energije i podsticanje učešća na strani potražnje.

Međuregionalna koordinacija je posebno važna kako bi se osigurala efikasnija podjela rezervnih i preostalih kapaciteta sa

susjedne regije.Ovo će smanjiti potrebu za viškom lokalnih kapaciteta.Na primjer, Indija provodi spajanje tržišta

mehanizme za osiguravanje efikasnije distribucije proizvodnje električne energije do centara potražnje, promovirajući stabilnu mrežu i

optimalno korišćenje obnovljive energije kroz tržišne mehanizme.

U izvještaju se ističe da su neke pametne mreže i tehnologije baterija već vrlo napredne i primijenjene

Održavanje stabilnosti proizvodnje čiste energije, i dalje su neophodna daljnja istraživanja tehnologija dugotrajnog skladištenja

kako bi se poboljšala efektivnost i efikasnost budućih sistema čiste energije.

Kina igra ključnu ulogu

Analiza izvještaja ističe da ubrzati razvoj obnovljive energije: ambiciozna vlada na visokom nivou

ciljevi, mehanizmi poticaja, fleksibilni planovi i drugi ključni faktori mogu promovirati brzi rast solarne energije i vjetra

proizvodnja energije.

Izvještaj se fokusira na analizu situacije u Kini: Kina igra ključnu ulogu u promoviranju globalne energetske tranzicije.

Kina je globalni lider u proizvodnji energije vjetra i sunca, s najvećom apsolutnom proizvodnjom i najvišom godišnjom proizvodnjom

rast u više od jedne decenije.Povećava proizvodnju energije vjetra i sunca vrtoglavom brzinom, transformirajući

najveći svetski elektroenergetski sistem.Samo 2023. Kina će doprinijeti više od polovine svjetske nove energije vjetra i sunca

proizvodnje, što čini 37% globalne proizvodnje solarne i vjetroelektrane.

Rast emisija iz kineskog energetskog sektora je usporen posljednjih godina.Od 2015. rast energije vjetra i sunca

u Kini je odigrao ključnu ulogu u održavanju emisija iz energetskog sektora zemlje 20% nižim nego što bi

inače biti.Međutim, uprkos značajnom rastu kineskog kapaciteta čiste energije, čista energija će pokriti samo 46%

nove potražnje za električnom energijom u 2023., pri čemu ugalj i dalje pokriva 53%.

2024. će biti kritična godina za Kinu da dostigne vrhunac emisija iz elektroenergetske industrije.Zbog brzine i razmjera

Kineske izgradnje čiste energije, posebno energije vjetra i sunca, Kina je možda već dosegla vrhunac

emisije u energetskom sektoru 2023. ili će dostići ovu prekretnicu 2024. ili 2025. godine.

Osim toga, iako je Kina napravila velike korake u razvoju čiste energije i elektrificiranju svoje ekonomije, postoje izazovi

ostaju jer je intenzitet ugljika u proizvodnji električne energije u Kini i dalje veći od globalnog prosjeka.Ovo ističe

potreba za kontinuiranim naporima na širenju čiste energije.

U pozadini globalnih trendova, kineska razvojna putanja u energetskom sektoru oblikuje svjetsku tranzittion

na čistiju energiju.Brz rast energije vjetra i sunca učinio je Kinu ključnim igračem u globalnom odgovoru na klimatsku krizu.

Godine 2023. kineska solarna i vjetroelektrana će činiti 37% svjetske proizvodnje električne energije, a na ugalj

proizvodnja električne energije će činiti više od polovine svjetske proizvodnje električne energije.Kina će 2023. imati više računa

od polovine nove svjetske proizvodnje energije vjetra i sunca.Bez rasta proizvodnje energije vjetra i sunca

od 2015. godine, emisije iz energetskog sektora Kine bi se povećale za 21% 2023. godine.

Christina Figueres, bivša izvršna sekretarka UNFCCC-a, rekla je: „Era fosilnih goriva dostigla je neophodnu i neizbježnu

kraj, kao što jasno pokazuju nalazi izvještaja.Ovo je kritična prekretnica: prošli vek Zastarela tehnologija koja ne može

duže se takmičiti s eksponencijalnom inovacijom i opadajućom krivom troškova obnovljive energije i skladištenja će učiniti sve

nama i planeti na kojoj živimo bolje za to.”